Iz povijesti knjižnice
Narodna knjižnica i čitaonica u Murteru utemeljena je 1866. godine pod nazivom Društvo seoske izobraženosti.Jedna je od najstarijih dalmatinskih čitaonica te, provjereno, prva seoska čitaonica u Dalmaciji.
Njezin primarni program bila je borba protiv duha autonomizma i njegovanje hrvatskog jezika. Jedan od rijetkih sačuvanih Čitaoničinih dokumenata su pedeset i četiri rukom pisana zapisnika od 1922. do 1938. godine, spremljena u Glavnu knjigu zapisnika, kojoj na naslovnici stoji napomena “čuvati za uvik”.
Iz tih zapisnika saznajemo da se članarina do 20. stoljeća plaćala u maslinama, a početkom prošlog stoljeća u ulju.
Prilikom proslave 100-e obljetnice Čitaonice u Murteru, osim spomen ploče postavljene na staroj zgradi Sokolane, u kojoj je tada ona djelovala, osnovan je Društveni centar Murter. Zadaća mu je bila njegovanje i promicanje općeg kulturnog djelovanja u mjestu.
Iz zapisnika s osnivačke sjednice možemo pročitati: “Društveni centar Murter rodio se iz Čitaonice i on je ne opovrgava, već će ona u sastavu Centra dobiti garancije za budući rad.
Osim toga u Centru će se uz Čitaonicu otvoriti još nekoliko sekcija kulturnog i sportskog djelovanja…
Društveni centar Murter uspješno je djelovao do početka Domovinskog rata kada se, u promijenjenim političkim okolnostima, jednostavno ugasio.
Čitaonica se 1972. godine preselila iz starog prostora u zgradi Sokolane u novi, u zgradu stare uljare u samom središtu mjesta, na adresu Butina 2, u kojem se i danas nalazi.
Za trajanja Domovinskog rata rad Knjižnice je gotovo potpuno prestao. Osnivanjem samostalne Općine Murter 2000. godine, lokalna samouprava prema Zakonu o knjižnicama iznova osniva knjižnicu pod nazivom Narodna knjižnica i čitaonica Murter.
Iz povijesti knjižnice
Narodna knjižnica i čitaonica u Murteru utemeljena je 1866. godine pod nazivom Društvo seoske izobraženosti.Jedna je od najstarijih dalmatinskih čitaonica te, provjereno, prva seoska čitaonica u Dalmaciji.
Njezin primarni program bila je borba protiv duha autonomizma i njegovanje hrvatskog jezika. Jedan od rijetkih sačuvanih Čitaoničinih dokumenata su pedeset i četiri rukom pisana zapisnika od 1922. do 1938. godine, spremljena u Glavnu knjigu zapisnika, kojoj na naslovnici stoji napomena “čuvati za uvik”.
Iz tih zapisnika saznajemo da se članarina do 20. stoljeća plaćala u maslinama, a početkom prošlog stoljeća u ulju.
Prilikom proslave 100-e obljetnice Čitaonice u Murteru, osim spomen ploče postavljene na staroj zgradi Sokolane, u kojoj je tada ona djelovala, osnovan je Društveni centar Murter. Zadaća mu je bila njegovanje i promicanje općeg kulturnog djelovanja u mjestu.
Iz zapisnika s osnivačke sjednice možemo pročitati: “Društveni centar Murter rodio se iz Čitaonice i on je ne opovrgava, već će ona u sastavu Centra dobiti garancije za budući rad.
Osim toga u Centru će se uz Čitaonicu otvoriti još nekoliko sekcija kulturnog i sportskog djelovanja…
Društveni centar Murter uspješno je djelovao do početka Domovinskog rata kada se, u promijenjenim političkim okolnostima, jednostavno ugasio.
Čitaonica se 1972. godine preselila iz starog prostora u zgradi Sokolane u novi, u zgradu stare uljare u samom središtu mjesta, na adresu Butina 2, u kojem se i danas nalazi.
Za trajanja Domovinskog rata rad Knjižnice je gotovo potpuno prestao. Osnivanjem samostalne Općine Murter 2000. godine, lokalna samouprava prema Zakonu o knjižnicama iznova osniva knjižnicu pod nazivom Narodna knjižnica i čitaonica Murter.